26.09.2017. Share

Informacija o obavezama vlasnika pasa i mačaka povodom Svjetskog dana bjesnila

Informacija o obavezama vlasnika pasa i mačaka povodom Svjetskog dana bjesnila

U svijetu se 28. septembar obilježava kao Svjetski dan zarazne virusne bolesti bjesnila.
Obilježavanjem dana se promoviše borba protiv bjesnila i ujedno se pozivaju vlasnici i držaoci životinja da se uključe u akciju radi eliminisanja bjesnila.
Bjesnilo (Rabies, Lyssa ) je zarazna, virusna bolest, od koje oboljevaju domaće i divlje životinje i čovjek. Virus bjesnila je neurotropan i uzrokuje akutnu upalu mozga. To je jedna od najsmrtonosnijih zoonoza, a najčešće oboljevaju psi, vukovi, mačke i lisice.
Bolest se javlja u skoro svim područjima svijeta, a na području Republike Srpske je, prema izvještaju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, zadnji put utvrđena u 2014. godini.
Radi zaštite zdravlja ljudi i životinja od zarazne bolesti bjesnila sprovodi se obavezna mjera vakcinacije pasa starijih od tri mjeseca protiv bjesnila jednom godišnje, a od 2011. godine se na cijelom području BiH i RS u sklopu IPA projekta (instrumenti predpristupne pomoći) kojeg finansira Evropska unija sprovodi dva puta godišnje u proljeće i jesen oralna vakcinacija lisica protiv bjesnila.
Cilj je da se iskorjeni bjesnilo i postigne status zemlje slobodne od bjesnila.
Prioritet je zaštita zdravlja ljudi od zoonoza kao što je bjesnilo.
Po novom Zakonu o veterinarstvu u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“, broj 75/17) koji je stupio na snagu tokom avgusta 2017. godine vlasnik psa i mačke je obavezan obilježiti životinju mikročipom, imati ispravu o upisu u Registar pasa i mačaka i vakcinisanju psa i mačke protiv bjesnila.
Unos u registar, vakcinaciju psa i mačke i izdavanje dokumenata vrši ovlaštena veterinarska organizacija.
Registar pasa i mačaka vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Svi vlasnici pasa i mačaka su dužni zaštiti zdravlje životinja od infekcija kroz vakcinaciju i kontrolu parazita, obezbjediti im potrebnu i redovnu količinu hrane i vode, te brinuti o njihovoj dobrobiti uključujući potrebe ponašanja, smještaja i higijene, kao i od neželjene reprodukcije kroz kontracepciju ili sterilizaciju.
Vlasnik je dužan da kontroliše razmnožavanje kućnog ljubimca i osigura mu adekvatne uslove držanja i njege, a načini kontrole razmnožavanja mogu biti preventivno djelovanje, sterilizacija ili kastracija životinje.
Sriječavanjem stvaranja neželjenog potomstva spriječavamo pojavu napuštenih životinja, a kastriranim ili sterilisanim životinjama omogućavamo kvalitetniji život.

Zabranjeno je napuštati životinje.
Vlasnik psa i mačke je dužan da uginulu, otuđenu i odlutalu životinju najkasnije u roku od osam dana od nastalog događaja prijavi ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, kao i svaku drugu promjenu i promjenu zdravstvenog stanja, a ODMAH ako ozljedi ljude.
Nad psima i mačkama nad kojima se ne sprovode propisane mjere sprovodiće se mjere u skladu sa uslovima i propisima o dobrobiti životinja, koje uključuju i mjeru trajnog oduzimanja životinje.
Za dodatne informacije se obratite u Vašu ovlaštenu veterinarsku organizaciju.

NAČELNIK ODJELJENJA

Branko Stojnić